Grad Karlovac nalazi se na sjevernom pragu hrvatskog dijela Dinarskog krša. Zbog takvog položaja među njegovim se stanovnicima razvijao interes za špilje i jame tj. za speleologiju. Iako razvoj speleologije u Karlovcu ide i dulje u povijest, prva speleološka organizacija osnovana je 1957. godine. Bio je to Speleološki odsjek PD Dubovac (SOD). Ovaj odsjek je uz veće ili manje prekide djelovao dulje od 55 godina. Danas je nažalost, možda ponovno ipak samo privremeno, neaktivan. Kratko vrijeme (1987.-1988.) djelovalo je i Speleološko društvo Myotis myotis. Početkom Domovinskog rata rad SOD-a je bio ugašen. Krajem 1992. nekoliko karlovačkih speleologa, članova zagrebačkog SOŽ, ponovno pokreću rad SOD-a. U narednim godinama članstvo se omasovilo te su organizirane brojne aktivnosti, posebno speleološka istraživanja. Članovi odsjeka sudjeluju i u istraživanju Lukine jame, prve u Hrvatskoj dublje od 1000 m, još uvijek najdublje jame Hrvatske. Kruna rada odsjeka je organiziranje 1. karlovačke speleološke ekspedicije „Picos de Europa ’95“. Ipak, tijekom tog razdoblja sve su češći problemi i podjele. Najviše problema u odnosima je na relaciji članovi odsjeka – uprava Planinarskog društva, ali nisu zanemarivi ni problemi u osobnim međuljudskim odnosima. U takvoj situaciji brzo se razvija ideja o osnivanju samostalne speleološke organizacije. Tako je 18. 10. 1996. utemeljeno Speleološko društvo Karlovac.

Na osnivačkoj Skupštini u Hrvatskom domu bili su: Željko Baćurin, Kristina Badovinac, Zlatko Balaš, Neven Bočić, Kristijan Brkašić, Hrvoje Cvitanović, Dubravko Kostadinović, Dinko Stopić, Ivan Masten, Tihomir Masten, Petar Protić i Stjepan Pužin. Nažalost, zbog lošijih međuljudskih odnosa i slabe komunikacije neki aktivni speleolozi nisu pozvani na osnivačku Skupštinu. Posljedice toga možda se osjete i danas. Bila je to vjerojatno prva, ali ne i posljednja greška koja je učinjena. Prilikom osnivanja Društva naše ambicije nisu bile velike. Predani rad ipak je, pomalo neočekivano, iznjedrio neke početne uspjehe. Na Velebitu su istraživane sve dublje i dublje jame, a među njima i jama Olimp dubine 531 m koja tada ulazi u 10 najdubljih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Članovi društva također sudjeluju u brojnim biospeleološkim i arheološkim istraživanjima. Društvo istražuje i „svoju“ prvu špilju dulju od 1000 m – Ponor pod Kremenom duljine 1019 m. Društvo izdaje časopis Speleo’zin, redovito organizira speleološke škole, istraživačke kampove na Velebitu te izložbe i javna predavanja. Ovakav relativno nagli uspjeh donio je i nove probleme jer se s naglim uspjehom nismo znali nositi. Tijekom 2001. godine dolazi do raskola unutar društva te dio članova osniva Speleološki klub Ursus Spelaeus. Iz današnje perspektive razlozi ovog razlaza čine se gotovo trivijalni. Ipak, većina članova ostaje aktivna u društvu te se već krajem iste godine organizira svečano obilježavanje 5. obljetnice rada Društva u prepunom Gradskom kazalištu Zorin dom.

Tijekom 20 godina rada Društvo je provodilo brojne aktivnosti i projekte. Težište je svakako bilo na speleološkim istraživanjima. Najviše se istraživalo na području Karlovačke županije, na Velebitu i na Pelješcu iako su članovi Društva sudjelovali u brojnim istraživanjima diljem Hrvatske. Ukupno je istraženo oko 500 različitih speleoloških objekata od koji je najdublja već spomenuta jama Olimp (danas 537 m dubine). Od istraženih speleoloških objekata ističu se oni dulji od 1000 m (Kojina jama duljine 1070 m, Ponor pod Kremenom duljine 1019 m, Sovin ponor i dr.). Među najveća otkrića svakako se treba uvrstiti istraživanje novih kanala u Gornjoj Cerovačkoj špilji u duljini od oko 2 km. Društvo redovito svake godine organizira ljetni speleološki kamp, najčešće na Velebitu, a članovi društva sudjelovali su i u međunarodnim ekspedicijama u Rumunjsku, Meksiko, Ukrajinu, Francusku, BiH, Libanon i Iran. S obzirom na brojna istraživanja na sjevernom Velebitu članovi društva dobro su ovladali vertikalnim speleološkim tehnikama, ali su posebno prepoznatljivi po proširivanju suženja i penjanju dimnjaka. Nažalost, usprkos nastojanjima i željama u okviru društva nije zaživjela aktivnost speleoronjenja, ali se nadamo da ćemo u budućnosti razvijati i tu aktivnost. Tijekom speleoloških istraživanja članovi društva su izradili brojne kvalitetne nacrte speleoloških objekata pa su kao voditelji i instruktori sudjelovali u više tečajeva i seminara o topografskom snimanju. U okviru rada društva osmišljeno je i potaknuto organiziranje redovnih seminara o sigurnosti u speleološkim istraživanjima u organizaciji Hrvatskog speleološkog saveza.

Važno je naglasiti i znanstvene rezultate naših istraživanja. Članovi društva su organizirali, provodili ili sudjelovali u brojnim biospeleološkim istraživanjima, a među najznačajnijim otkrićima je pronalazak podzemne pijavice Croatobranchus mestrovi u jami Olimp. Brojna su i arheološka istraživanja i otkrića naših članova među kojima se ističe pronalazak podzemne rimske nekropole s ostacima preko 50 ukopanih ljudskih tijela u Bubijevoj jami. Od paleontoloških otkrića naših članova treba istaknuti nalaze špiljskih medvjeda u nekoliko špilja Karlovačke županije, u novim dijelovima Gornje Cerovačke špilje i u Jami na Javoru. Značajna su i geospeleološka istraživanja članova društva. Istražuje se speleomorfologija i speleogeneza, posebno na Velebitu i u plitkom kršu karlovačke okolice. Također se istražuju paleoklimatske promjene na temelju zapisa u špiljskim sedimentima. Rezultate svojih istraživanja članovi društva su prezentirali kroz više desetaka znanstvenih i stručnih radova te prezentacija na konferencijama i skupovima. Organizirane su brojne izložbe i javna predavanja, a Društvo je bilo izdavač i nekoliko brojeva časopisa Speleo’zin koji je nažalost prestao s izlaženjem. Društvo je bilo jedan od pokretača i organizator najvećeg broja redovnih skupova speleologa Hrvatske. Organiziralo ih je čak 9 (pet u Ozlju, tri u Kamanju i jedan u Karlovcu) te im je na neki način dalo formu u kojoj se organiziraju i danas. Društvo je članica Hrvatskog speleološkog saveza, Zajednice tehničke kulture Karlovac, Zajednice tehničke kulture Karlovačke županije, Karlovačke športske zajednice i Saveza športova Karlovačke županije. Dio članova društva aktivni su članovi Hrvatske gorske službe spašavanja u kojoj neki od njih obnašaju i neke odgovorne dužnosti. Radi stalnog priljeva novih članova svake godine organizirane su speleološke škole tako da je kroz društvo prošlo dvjestotinjak članova. Danas ih je u društvu aktivno pedesetak.
Nakon brojnih uspjeha, problema, padova, ponovnih uspjeha i ponovnih problema, danas nakon 20 godina rada sa sigurnošću možemo reći da je Speleološko društvo Karlovac kvalitetna i uspješna speleološka organizacija. Speleološko društvo Karlovac, uz ostale karlovačke speleološke udruge, svakako je zaslužno što je Karlovac jedno od središta hrvatske speleologije.